Obrazovanje je upućivanje na neku vrstu određenog znanja. Bilo da je riječ o tvrdoj znanosti, tarotu ili raznim religijama, sve ih prati isti obrazac. Recimo da je današnje obrazovanje uglavnom polaganje ispita. Obrazovanje je gotovo kada se uspješno odogvori na testove i ispite. No za ta pitanja dobivate odogvore unaprijed u obliku udžbenika i skripta. To je kao da idete rješavati križaljku, a dobili ste zadnju stranicu s rješenjima iz koje ste naučili što upisati u koje polje. Obrazovanje se većinski sastoji od memoriziranja tih rješenja, bez prevelikog ispitivanja. Ako se ne slažete, razmislite koliko puta ste bili upitani kada je bila koja bitka a koliko puta što mislite o toj bitci? Što mislite o politici ? Što mislite postoji li bog i hoćete li ikada raditi u struci? I tako za sve redom. Što mislite o tome što odgovarate na testu? U žargonu čak i profesori mrze štrebanje, no kritički, i oni su ti isti štreberi. Za sve što imamo rješenje prije testa je štrebanje.

Sve što čovjek čita jer mora, nije istinski interes, već procedura. Nije strast, već obaveza na silu, a za to nema svatko strpljenja i koncentraciju, baš kao što netko nema za recimo fizički posao, pletenje ili crtanje… Vjerovatno su i zato ljudi tolko nadrkani na status obrazovanja, jer ih je dosta to istrpilo u nevoljkosti, jer im je mozak iskipio dok su se tjerali na memoriziranje hrpetine nepotrebnih stvari, a to opet i utječe i na psihičko zdravlje. Uz to, obrazovanje se plaća, a diplomirani nema garanciju da će ikada raditi to što buba. Tako da to objašnjava puno. U tom smislu, obrazovanje je jako teško i zahtjevno. Mana takvog obrazovanja je što potiskuje kritičko razmišljanje, samoinicijativno obrazovanje, preispitivanje, promišljanje, vlastite stavove, nepreistranost i doživljaj samog procesa učenja.

Sustavu odgovara da je obrazovanje mjerilo statusa, jer ima sve više kupaca diploma. Jedino što potražnja diplomata nije jednaka proizvodnji. Ljudima je obrazovanje postignuće, status i odraz visokog intelekta. No kada razmislimo, sve što su zapravo napravili je memoriziranje odgovora koje će biti upitani. I papiga će nakon određenog puta ponoviti što joj je rečeno. Čovjek koji nauči što misliti, ima manju potrebu za razotkrivanjem odgovora i preispitivanjem naučenog. Zato svaki put kada se netko uzdiže svojom diplomom, objasnite im razliku između traganja za odgovorima preko sedam planina istraživanjem i iskustvom, koje zahtjeva predanost intelekta i mozganja, naspram memoriziranja tvorničkog znanja za masu, učenja pravila i rješenja za dobivanje dipolome.

Oglasi