Nisam mislio da će se iz cijele Biblije pronaći neka mudra ili moralna rečenica među svim krvoprolićima, čedomorstvima, agonijama, incestuoznim pričama, šovinizmu, homofobiji i psihopatskim zapovjedima… No ako se jako potrudi, zbilja jako jako, čovjek se uspije spotaknuti na pokoju pristojnu i uz to smislenu rečenicu u Bibliji. Iako sve to stane na dvije stranice papira dok Biblija sadrži preko 1500 stranica teksta. Da se razumijemo, to je i dalje grozna knjiga koju nitko ne bi trebao čitati osim ako je u kazni. Ona sadrži govoreću magaricu, ptičji izmet u očima, čovjeka koji je živio u utrobi žive ribe tri dana, kanibalizam, sakaćenje palčeva na rukama i nogama, zabijanje klina u sljepoočnicu, iskopavanje očiju, rasparanje trudnica, istjerivanje demona, odrubljivanje glave, pretvaranje žene u stup soli, ropstvo žena i djece, incest i začeće dvije kćeri sa svojim ocem i još mnogo toga. Sve to neodoljivo ostavlja dojam da čovjek koji želi, može izvući svoja uvjerenja čitajući doslovno bilo što (“tražite i naći ćete!” Mt 7,7). Ograđujem se od toga jesu li stvari koje ću navesti originalno potekle iz Biblije ili ne, moja je pretpostavka da većinom nisu. Uvijek je idealno biti nepristran pa ću za promjenu istaknuti stvari iz Biblije koje su zapravo mudre, vrijedne spomena ili sa kojima bi se religija po mom mišljenju trebala više baviti, ako ne i potpuno fokusirati ukoliko uopće imaju želju zadržati svoje sljedbenike u doba lako dostupnog informiranja, kritičkog razmišljanja i znanosti. Ali ne očekujte previše…

  • “Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno. Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja. Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.” (Prop 7,3)
  • “Ne trudi se oko onog što je iznad tvoje snage, jer i ono čemu su te učili već je pregolemo za um ljudski.” (Sir 3,23)
  • “Može li biti mira između hijene i psa? I mira između bogataša i siromaha? Divlji su magarci plijen lavovima pustinjskim, a siromasi bogatašima. Odvratna je poniznost oholici i ogavan je bogatašu siromah. Kad bogataš posrne, podupru ga prijatelji, a kad siromah posrne, prijatelji ga odbacuju. Kad se bogataš spotakne, mnoge ga ruke dočekuju; ako i gluposti govori, čestitaju mu. Spotakne li se siromah, odmah ga ukore, pa ako govori i razborito, ipak mu nema mjesta. Kad govori bogataš, svi šute, i uzdižu zatim njegov govor do oblaka; govori li siromah, tad se pitaju: “Tko je ovaj?” i ako posrne, još ga gurnu.” (Sir 13,18)
  • “Bolji je siromah tijelom zdrav i čio nego bogataš bolesna tijela. Više valja zdravlje i snaga nego sve zlato svijeta i krepko tijelo više od golema posjeda. Nema blaga nad zdravljem tjelesnim niti sreće nad sretnim srcem. Bolja je smrt nego gorak život i počinak vječni nego trajna bolest.” (Sir 30,17)
  • “Potom sjede nasuprot riznici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo. Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje učenike i reče im: “Doista, kažem vam, ova je sirota udovica ubacila više od svih koji ubacuju u riznicu. Svi su oni zapravo ubacili od svoga suviška, a ona je od svoje sirotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak.” (Mk 12,41)
  • “Straha u ljubavi nema, nego savršena ljubav izgoni strah; jer strah je muka i tko se boji, nije savršen u ljubavi.” (1 Iv 4,18)
  • “Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti.” (Izr 3,27)
  • “Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.” (Izr 12,1)
  • “Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.” (Izr 12,25)
  • “Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života” (Izr 13,12)
  • “Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.” (Izr 14,15)
  • “Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.” (Izr 17,1)
  • “Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje, i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim. Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine. Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.” (Izr 24,3)
  • “Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak.” (Izr 26,4)
  • Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost. Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata. (Izr 3,13)
  • “Opet stadoh promatrati sva nasilja koja se čine pod suncem, i gle, suze potlačenih, i nikog nema da ih utre; i nasilje iz tlačiteljske ruke, a zaštitnika niotkuda. Zato sretnima smatram mrtve koji su već pomrli; sretniji su od živih što još žive. A od obojih je sretniji onaj koji još nije postao, koji nije vidio zlih djela što se čine pod suncem.” (Prop 4,1)
  • “Bolje je dvojici nego jednome, jer imaju bolju plaću za svoj trud. Padne li jedan, drugi će ga podići; a teško jednomu! Ako padne, nema nikoga da ga podigne. Pa ako se i spava udvoje, toplije je; a kako će se samac zagrijati? I ako tko udari na jednoga, dvojica će mu se oprijeti; i trostruko se uže ne kida brzo.” (Prop 4,9)
  • “Sladak je dan radiši, jeo malo ili mnogo, dok bogatstvo ne da bogatašu zaspati. I vidjeh teško zlo pod suncem: skupljeno blago što je na propast svojemu vlasniku. Jer zlom nezgodom propadne takvo bogatstvo te sinu što mu se rodi ne ostane ništa. Gol je izašao iz utrobe majke svoje i tako će gol i otići kakav je i došao; ništa nema od svega svojeg truda da ponese. I to je teško zlo što tako odlazi kako je i došao; pa kakva mu je korist što se u vjetar mučio. Sve svoje dane živi u tami, nevolji, brizi, bolesti i srdžbi.” (Prop 5,11)
  • “Nek’ ti ne bude ruka ispružena za primanje, a stisnuta u vrijeme vraćanja.” (Sir 4,31)
  • “Ne otkrivaj svoga srca svakom čovjeku i ne očekuj dobra od svakoga.” (Sir 8,19)
  • “Kad je čovjek sretan, i neprijatelj mu je prijatelj, a kad je nesretan, i prijatelj ga se kloni.” (Sir 12,9)
  • “I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.” (Izr 17,28)
  • “U vinu se nemoj junačiti, jer je mnoge oborilo vino. Kao što se u peći kuša ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. Vino je život čovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj količini. Gorčina duše spopada čovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu. Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane.” (Sir 31,25)
  • “Malo je dosta čovjeku dobro odgojenu i on se ne muči na postelji svojoj. Umjeren obrok – dobar san, i čovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac.” (Sir 31,19)
  • Sram i ljudski obzir  

Sine moj, pazi na prilike i čuvaj se zla,
i ne stidi se samoga sebe.
Jer ima stid što vodi grijehu,
kao i stid koji je čast i milost.
Ne budi pristran protiv sebe samoga
i ne stidi se na svoju propast.
Ne susteži svoje riječi u pravo vrijeme
i ne skrivaj svoje mudrosti.
Jer se u govoru očituje mudrost
i po riječima otkriva naobrazba.
Ne protivi se istini,
radije se crveni zbog svojeg neznanja.
Ne stidi se priznati svoje grijehe
i ne opiri se struji rijeke.
Ne ponizuj se pred budalom
i ne budi pristran pred mogućnicima.
Do smrti se bori za istinu,
i Gospod će se boriti za te.
Ne budi silovit na jeziku
a lijen i mlitav na djelu.
Ne budi kao lav u svojoj kući,
a strašljivac prema svojim slugama.
Nek’ ti ne bude ruka ispružena za primanje,
a stisnuta u vrijeme vraćanja. (Sir 4,20)

  • “U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar. Kako će omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi: um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdijenja mu prolaze u tovu junadi. Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noć: oni koji rezbare pečatnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što većom sličnošću uzoru i bde noću da usavrše svoje djelo. Tako i kovač koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja peče mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk čekića zaglušuje uho njegovo, oči upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i noću bdi da ga usavrši. Tako i lončar koji sjedi kod posla svog i okreće točak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane. Rukom daje oblik glini, a nogama je gnječi; srcem misli na laštenja i bdi noću da peć očisti. Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vičan svome poslu. Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja. Ali njih ne pitaju u vijeću narodnom i ne ističu se u općini. Ne sjede na stolici sudačkoj i ne shvaćaju Zakona zavjetnoga. Ne ističu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih među tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena.” (Sir 38,24)